Akademska godina 2004./2005.


Literatura

U. Peruško, V. Glavinić: Digitalni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

U. Peruško: Digitalna elektronika. Logičko i električko projektiranje, III. prošireno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.


Sadržaj kolegija

Gradivo koje se obrađuje na predavanjima pokriva slijedeće nastavne cjeline:

  1. UVODNA RAZMATRANJA
    • definicija digitalne elektronike
    • realni digitalni sklopovi
    • prikaz fizikalnih veličina brojevima
    • tehničke mogućnosti prikaza
    • grupiranje bitova
    • problemi očitanja: sinkronizacija

  2. BROJEVNI SUSTAVI I KODOVI
    • brojevni sustavi
    • pretvorbe između brojevnih sustava
    • optimalna baza brojevnog sustava
    • binarni kodovi
    • kodovi za prikaz dekadskih znamenki
    • kodovi s minimalnom promjenom
    • znakovni kodovi
    • zaštitni kodovi

  3. OSNOVNI LOGIČKI SKLOPOVI
    • logika sudova
    • I sklop
    • ILI sklop
    • električke karakteristike sklopova I i ILI
    • NE sklop - invertor
    • ubrzanje rada tranzistorske sklopke
    • strujna preklopka
    • CMOS invertor

  4. BOOLEOVA ALGEBRA
    • aksiomatizacija Booleove algebre
    • teoremi Booleove algebre
    • dvočlana Booleova algebra
    • Booleove funkcije
    • mintermi i makstermi
    • funkcije dvije varijable
    • potpuni sustavi funkcija
    • pozitivna i negativna logika

  5. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA
    • kriteriji jednostavnosti
    • algebarska minimizacija
    • K-tablice
    • minimizacija K-tablicama
    • tablična minimizacija: Quine-McCluskeyeva metoda
    • problemi kašnjenja: hazard

  6. STANDARDNI I PROGRAMIRLJIVI KOMBINACIJSKI MODULI
    • standardni kombinacijski moduli
    • dekoder i demultipleksor
    • multipleksor
    • permanentna memorija (ROM)
    • programirljivi kombinacijski moduli (PLD)
    • jednostavni PLD: PLA, PAL
    • minimizacija višeizlaznih funkcija
    • složeni PLD (CPLD)
    • programirljiva polja logičkih sklopova (FPGA)

  7. DIGITALNA ARITMETIKA I SKLOPOVI
    • digitalna aritmetika
    • binarno zbrajanje
    • paraleleno zbrajalo
    • brzo generiranje prijenosa
    • BCD zbrajanje
    • binarno oduzimanje
    • binarno množenje
    • posebne aritmetičke funkcije

  8. BISTABIL
    • pojam bistabila
    • osnovni bistabil
    • sinkroni bistabil
    • tipovi bistabila
    • poboljšanje upravljanja
    • karakteristični dinamički parametri

  9. SEKVENCIJSKI SKLOPOVI
    • registri u užem smislu
    • posmačni registri
    • brojila
    • asinkrona brojila
    • sinkrona brojila
    • projektiranje sekvencijskih sklopova
    • analiza sekvencijskih sklopova
    • vremenski odnosi u sekvencijskim sklopovima

  10. MEMORIJE
    • osnovne definicije
    • statičke memorije
    • memorijske ćelije
    • organizacija memorijskog polja
    • projektiranje memorija
    • dinamičke memorije
    • osvježavanje
    • cirkulirajuće memorije

  11. DA I AD PRETVORBA
    • uključivanje digitalnog sustava u okolinu
    • DA pretvorba
    • statički DA pretvornici - otporne mreže
    • sklopke za DA pretvorbu
    • dinamički DA pretvornici
    • AD pretvorba
    • dinamički AD pretvornici
    • statički AD pretvornik - paraleleni AD pretvornik
    • uzorkovanje analognog signala

  12. INTEGRIRANI LOGIČKI SKLOPOVI
    • koncept integriranog sklopa i osnovna klasifikacija
    • električke i dinamičke osobine
    • ostvarivanje Booleovih funkcija
    • integrirani sklopovi na principu kompozicije funkcija
    • integrirani sklopovi na principu paralelnog rada tranzistora



Vrijeme održavanja predavanja
Raspored predavanja

Uto, 10:00-13:00 u D2
prof.dr.sc. Vlado Glavinić

Sri, 10:00-13:00 u B4
doc.dr.sc. Zoran Kalafatić

Čet, 10:00-13:00 u B4
prof.dr.sc. Joško Radej


Linkovi na srodne predmete

CSE370: Introduction to Digital Design, Washington University

CSE467: Advanced Digital Design, Washington University


Napredniji predmeti na ostalim sveuilitima

Svi predmeti navedeni u nastavku vezani su direktno ili indirektno uz predmet Digitalna elektronika. Osim ako to nije eksplicitno naglašeno za sve te predmete moguće je materijale skinuti sa web-a.