Općenito: naredbom 'man' možemo dobiti dodatne informacije o svakoj naredbi u UNIX-u. Dovoljno je iza 'man' napisati ime naredbe koja nas zanima, npr. 'man pwd'.
pwd
(print working directory - ispiši radni direktorij)
Naredba pwd ispisuje u kojemu se direktoriju trenutno nalazimo - tzv. radni direktorij ili trenutni direktorij. Na početku rada (odmah nakon pristupa UNIX računalu preko programa telnet) to je korisnikov home direktorij. Koristi se samo navođenjem naredbe i pritiskom na tipku Enter:
> pwd
(ispisuje trenutni direktorij)
mkdir
(make directory - kreiraj direktorij)
Oblik:
mkdir <ime_direktorija>
Naredba mkdir stvara novi direktorij unutar direktorija u kojemu se treutno nalazimo. Ime novog direktorija se piše iza same naredbe:
> mkdir lijevi
(stvara direktorij lijevi
unutar trenutnog direktorija)
Novi direktorij se tada naziva i poddirektorij jer se nalazi unutar drugoga direktorija. Tako je u ovom primjeru direktorij lijevi zapravo i poddirektorij home direktorija. Uzastopnom uporabom naredbe mkdir možemo napraviti više poddirektorija:
> mkdir desni
(stvara direktorij desni unutar
trenutnog direktorija, tako da sada imamo dva poddirektorija)
Na ovaj način možemo načiniti hijerarhijsku strukturu direktorija, koja se još naziva i stablo. Uporabom gornja dva primjera načinili smo dva poddirektorija unutar našega home direktorija, što se može prikazati kao:
home
|--- lijevi
|
--- desni
ls
(list - pregledaj)
Oblik:
ls
ls -l
Naredbom ls služimo se kada želimo vidjeti (izlistati) sadržaj direktorija u kojemu se trenutno nalazimo (npr. ako su u njemu neki naši dokumenti i drugi direktoriji). Nakon aktiviranja naredbe ispisuje se sadržaj direktorija:
> ls
(ispisuje sadržaj direktorija)
U našem primjeru, trebala bi se ispisati imena direktorija koje smo načinili,
lijevi i desni.
Iza imena direktorija je napisan znak '/' koji
označava da je riječ o direktorijima. Taj znak se ne ispisuje kod imena
datoteka.
Želimo li dobiti više informacija o datotekama i direktorijima u tekućem
direktoriju, naredbu ls možemo pozvati sa opcijom -l (long), koja
pokazuje detaljniji ispis:
> ls -l
(ispisuje sadržaj direktorija sa više podataka o svakom elementu)
rmdir
(remove directory - obriši direktorij)
Oblik:
rmdir <ime_direktorija>
Naredba rmdir briše direktorij čije ime navedemo iza naredbe. Direktorij koji brišemo se mora nalaziti u trenutnom direktoriju (ne možemo obrisati nešto čega nema).
> rmdir desni
(briše direktorij lijevi
unutar trenutnog direktorija)
Direktorij koji želimo obrisati mora biti prazan. Ako se u tom direktoriju
nešto nalazi (datoteke ili drugi poddirektoriji), moramo to prethodno sami
obrisati.
cd
(change directory - promijeni direktorij)
Oblik:
cd <ime_direktorija>
cd <put_do_direktorija>
Naredba cd mijenja radni direktorij u onaj kojega napišemo neposredno iza naredbe. Ako se npr. nalazimo u našem home direktoriju i imamo poddirektorij lijevi, u njega ćemo otići sa:
> cd lijevi
(mijenja radni direktorij u direktorij
lijevi)
što se može provjeriti sa naredbom pwd.
Ako se sada želimo vratiti u nadređeni direktorij, koristit ćemo specijalnu
oznaku za nadređeni direktorij koja se sastoji od dvije točke:
> cd ..
(vraćamo se u nadređeni direktorij)
Međutim, moguće je i kombiniranje ovih elemenata, tako da se iz poddirektorija lijevi možemo odjednom premjestiti u poddirektorij desni naredbom:
> cd ../desni
(vraćamo se u nadređeni direktorij a zatim u direktorij
desni)
Ovakva struktura iza naredbe cd naziva se i put (path), jer zapravo zadajemo put kojim se krećemo kroz stablo direktorija. Između direktorija elemenata puta potrebno je staviti znak '/'. Ako u glavnom, home direkoriju imamo poddirektorij lijevi a u njemu poddirektorij jedan, tada se iz glavnog direktorija u direktorij jedan možemo premjestiti sa
> cd lijevi/jedan
(premještamo se u poddirektorij lijevi
a zatim u njegov poddirektorij jedan)
Želimo li se vratiti u naš home direktorij, bez obzira gdje se nalazimo dovoljno je samo napisati naredbu cd bez ikakvih parametara:
> cd
(vraćamo se u home direktorij)
cp
(copy - kopiraj)
Oblik:
cp <izvorište> <odredište>
Naredbom cp možemo kopirati datoteku s jednog mjesta (izvorište) na neko drugo (odredište). Pretpostavimo da se u tekućem direktoriju nalazi datoteka nesto.txt. Sljedećom naredbom kopirat ćemo tu datoteku u drugu datoteku imena drugo.txt:
> cp nesto.txt drugo.txt
(datoteku nesto.txt kopira u
drugo.txt)
Nakon izvršavanja ove naredbe imat ćemo dvije datoteke identičnog sadržaja (datoteka drugo.txt jednaka je po sadržaju datoteci nesto.txt). Datoteku možemo kopirati i u neki drugi direktorij. Ako npr. imamo direktorij lijevi, onda datoteku nesto.txt možemo pod istim imenom kopirati u taj direktorij naredbom:
> cp nesto.txt lijevi
(datoteku nesto.txt kopira u
direktorij lijevi)
Ako pak želimo da datoteka u drugom direktoriju ima drugi naziv, tada jednostavno navedemo željeno ime datoteke iza imena direktorija:
> cp nesto.txt lijevi/trece.txt
(datoteku nesto.txt kopira u
direktorij lijevi ali pod imenom
trece.txt)
Možemo se kao izvorištem poslužiti i nekom datotekom koja nije u tekućem direktoriju. Sljedeća naredba kopirat će datoteku trece.txt iz poddirektorija lijevi u tekuci direktorij pod imenom cetvrto.txt:
> cp lijevi/trece.txt cetvrto.txt
(datoteku trece.txt iz
poddirektorija lijevi kopira u tekući
direktorij pod imenom cetvrto.txt)
mv
(move - premjesti)
Oblik:
mv <izvorište> <odredište>
Naredbom mv služimo se na sličan način kao i naredbom cp, s tom razlikom da će naredba mv premjestiti izvorišnu datoteku na odredište. Ako u tekućem direktoriju imamo datoteku nesto.txt, izvršavanjem sljedeće naredbe preimenovat ćemo datoteku nesto.txt u datoteku drugo.txt:
> mv nesto.txt drugo.txt
(datoteku nesto.txt premješta u
drugo.txt)
Želimo li datoteku drugo.txt premjestiti u poddirektorij lijevi, to možemo učiniti sljedećom naredbom:
> mv drugo.txt lijevi
(datoteku drugo.txt premješta u
poddirektorij lijevi)
Datoteku možemo premjestiti i pod drugim imenom, kao u sljedećem primjeru:
> mv drugo.txt lijevi/drugo1.txt
(datoteku drugo.txt premješta u
poddirektorij lijevi i preimenuje u
drugo1.txt)
rm
(remove - obriši)
Oblik:
rm <ime_datoteke>
Naredbom rm služimo se kada želimo obrisati neku datoteku. Ako se u tekućem direktoriju nalazi datoteka drugo.txt, nju možemo obrisati sa
> rm drugo.txt
(briše datoteku drugo.txt)
Datoteka koju želimo obrisati ne mora se nalaziti u tekućem direktoriju, no tada moramo navesti put do mjesta gdje se ona nalazi. U sljedećem primjeru brišemo datoteku trece.txt koja se nalazi u poddirektoriju lijevi:
> rm lijevi/drugo.txt
(briše datoteku drugo.txt iz
poddirektorija lijevi)