Postupci prikaza velike količine podataka GIS sustava

Računalna grafika | ZEMRIS | FER
Početna stranica | Uvod | SCADA i GIS | Kartogrami
Redukcijski algoritam | CartoDraw alogritam
Primjer broj 1 | Primjer broj 2 | Primjer broj 3
Zaključak | Sažetak | Abstract
Diplomski rad u DocX obliku | Diplomski rad u PDF obliku | Web aplikacija i izvorni kod

Uvod

Uvod

Mnoge postojeće aplikacije sakupljaju i referenciraju podatke po njihovim geo-prostornim lokacijama. Većina uređaja koji se nadgledaju sustavom za nadzor i upravljanje (SCADA sustavi) rasprostiru se preko velikog geografskog područja. Broj takvih uređaja može biti vrlo velik i informacije o njima obično sadrže, uz druge atribute, geografsku lokaciju na kojoj se nalaze. Velike nakupine podataka koje sadrže više tisuća zapisa gotovo su nemoguće za brzo razumijevanje gledanjem u čiste podatke. Vizualizacija je neophodna za geografski smještaj i pregled. Tako se u  SCADA sustavima javlja potreba za prikazom velike količine podataka pomoću GIS sustava.

Iako je geografska vizualizacija proučavana već više desetljeća, ovaj problem donosi nove izazove. Prikaz velike količine skupova točaka na uobičajenim mapama je problematično. Područja s gusto popunjenim podatkovnim točkama nisu jasna zbog toga što postoji velika vjerojatnost da će se točke međusobno precrtavati (engl. overplotting), dok rijetko popunjena područja bespotrebno iskorištavaju mnogo prostora koji može biti bolje iskorišten.

Podatkovna točka GIS sustava koja može predstavljati bilo koji element (npr. trafostanica kao element elektroenergetske mreže) može se naći u alarmantnom stanju, ali ona možda neće biti u prvi tren vidljiva jer se nalazi u području gdje je gusta raspodijeljenost podatkovnih točaka. Da bi se otkrila geo-prostorna lokacija takve podatkovne točke, bilo bi potrebno promijeniti mjerila pogleda. S druge strane, ako se SCADA sustavom razmatra samo dio karte, niti u jednom trenutku neće sve točke biti prikazane, a alarmantno stanje se može pojaviti baš na onom području koje u tom trenutku nije vidljivo. Radi toga je važno da u svakom trenutku bude vidljiva cijela karta područja koje se nadzire SCADA sustavom kako bi sve podatkovne točke bile prikazane, ali je isto tako važno da, radi bolje vidljivosti, one ne budu previše zgusnute kako bi operater koji nadgleda sustav mogao pravovremeno reagirati na promjene u sustavu.

Nedavna istraživanja vizualizacije informacije bavila su se tipovima transformacijskih funkcija kojima se dobiju prostorno transformirane karte s prepoznatljivim oblicima. Ovakvi tipovi prostornih transformacija se zovu funkcije globalnog oblika. Osobito su se istraživale deformacije kod mapa baziranih na kartogramu.

Ovaj rad opisuje metodu deformiranja područja karte uz pomoć kartograma koja sadrže važne točkaste geo-prostorne informacije tako da one budu podjednako gusto raspoređene kako bi se smanjila potreba za precrtavanjem točaka po istom te omogućio prikaz velike količine podataka.

Računalna grafika | ZEMRIS | FER | ©2007 Hrvoje Keserica