Prof. dr. sc. Stanko Turk

Velikan Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva
utemeljitelj računarstva na ETF-u (danas FER-u) i u Hrvatskoj

Stanko Turk, hrvatski inženjer elektrotehnike (Bjelovar, 4. ožujka 1927. – Zagreb, 20. siječnja 1989.), maturirao je u Zagrebu 1945. godine, diplomirao je 1952. na Elektrotehničkom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu na Smjeru slabe struje. Zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković, gdje se bavio projektiranjem i primjenom elektroničkih sklopova i brze elektroničke instrumentacije za pokuse u nuklearnoj fizici. Doktorirao je 1962. na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, danas Fakultetu elektrotehnike i računarstva, gdje je 1972. izabran za redovnog profesora i gdje je, kao začetnik računarstva u Hrvatskoj, osmislio i organizirao dodiplomski i poslijediplomski studij u području računarstva. Njegovi znanstveno-istraživački projekti bili su u pravilu temelji za pokretanje brojnih novih aktivnosti, a rezultati rada prikazani su u više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Autor je ili suautor više udžbenika, od kojih su najvažniji: Elektronički sklopovi (1971.), Analiza primjenom računala (1978.), Računarska grafika (1980., 2. izdanje 1987.) i Računarske mreže (1991.). Godine 1977. dobio je Nagradu za znanstveni rad »Nikola Tesla«.

U agendi prof. Turka bili su nastava, projekti i uvođenje poluvodičke računarske tehnologije na FER-u, na sveučilištu i u široj zajednici, za što je bila potrebna upornosti, vrijeme i vizija. Izmijenjeni nastavno-istraživački profil Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započeo je ak. god. 1961./1962. s predmetom Poluvodička tehnika,  da bi predmete Elektronički sklopovi i  Impulsna i digitalne elektronika doc. Turk započeo prvo predavati na FESB-u u Splitu 1963. odnosno 1964. godine. Predmeti Impulsna i digitalna elektronika te Logička algebra zasnovane u ranim 1960-tima bile su prve „cigle” u gradnji računarstva na ETF-u u Zagrebu.

U nastavku se detaljno opisuju doprinosi profesora Turka (Slika 1.) nastavi, znanosti i struci u području računarstva kao i njegov institucijski doprinos ETF-u / FER-u.

Slika 1. Profesor Stanko Turk,
AR 3D model napravljen temeljem slike (slikati mobitelom QR kod, otvoriti i postaviti u prostor)
https://www.zemris.fer.hr/predmeti/3D/StankoTurk/AR/ .

1. Vođenje, planiranje i izvođenje nastave računarstva

Nagli razvoj računarstva je od 1947. godine omogućio izum tranzistora. Tranzistor je sklopka/pojačalo koja sinergijski objedinjuje tehnologiju metala staru cca 10.000 godina i tekovine industrijske revolucije otprije 300 godina, a posebice tehnologiju izrade korištenjem poluvodiča, germanija i silicija. Ovom minijaturizacijom funkcije sklopke/pojačala dobiveni su osnovni elementi strukture računala: logički i memorijski sklop – bistabil. Teorija rada bistabila bila je osnovna tema disertacije Vodljiva faza nekih RC-regenerativnih sklopova, kojom je Stanko Turk, dipl. ing. 1962. godine doktorirao na ETF-u i ubrzo postavljen na radno mjesto docenta na tadašnjem Zavodu za elektroniku Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, današnjeg FER-a.

1.1. Kako se rađalo računarstvo na FER-u

Niti 23 godine od izuma tranzistora, godine 1970. računarstvo postaje usmjerenje na Smjeru elektronike [6], kao dio nastavnog plana ETF-3. Do 1980. godine uvedeno je ukupno devet novih predmeta iz područja računarstva, da bi se ak. god. 1980./1981. računarstvo oblikovalo kao zaseban smjer studija na ETF-u. Na djelu su bili prof. Turk sa suradnicima iz tadašnjeg Zavoda za elektroniku ETF-a uz doprinose drugih zavoda, i uz svesrdnu potporu dekana i vijeća ETF-a, te podršku Sveučilišta u Zagrebu, koje je 1978. godine proglasilo da se znanstvena disciplina računarstvo razvija na ETF-u kao rezultat nostrifikacije jedne disertacije sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Od 1980-tih godina jačaju se nastavni i istraživački potencijali Zavoda za elektroniku i Zavoda za primijenjeno računarstvo. Zavod za elektroniku mijenja ime u Zavod za elektroniku i mikroelektroniku te potom u Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave – ZEMRIS. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu dolazi sukladno tome 1994./1995. do promjene naziva fakulteta u Fakultet elektrotehnike i računarstva – FER.

Danas, kada svjedočimo posve novoj eri čovječanstva zasnovanoj na intrinzičnoj primjeni računala u svim alatima i na prihvaćanju svih njihovih dobrobiti, trebamo se posvetiti korijenima tog procesa i zaslužnim ljudima koji su to iznijeli i omogućili. Skok u kvaliteti rada računala od dvadesetak redova veličine, mjeren umnoškom povećanja brzine ciklusa rada procesora i veličine memorije prema tehnologiji cijevnih računala, nije došao sam od sebe. Pod ravnanjem tadašnjeg doc. Turka preinačene su laboratorijske vježbe, i uvedene nove vježbe, pripremljeni su novi edukativni materijali i angažirani dodatni nastavnici, asistenti i stručno osoblje.

1.2. Temeljni predmeti

Uzor u organizaciji nastave prof. Turk upoznao je i uspješno prenio sa Sveučilišta West Virginia gdje je boravio kao Fulbrightov gostujući profesor 1969./1970.  Po povratku uvodi temeljne računarske predmete [5]:

· Arhitektura i organizacija digitalnih računala

· Analiza primjenom računala

· Aritmetički sklopovi

· Mreže računala i terminala, Skripta: Mreže računala i terminala, 1977.

· Računarska grafika, Skripta: Računarska grafika, 1977.

· Jezični procesori

· Sistemski programi (kasnije Operacijski sustavi)

         Napredak fakulteta očituje se, osim u znanstvenim radovima, u opremanju laboratorija, stručnim radovima, diplomskim radovima i disertacijama te suradnjom s gospodarstvom. Da bi unaprijedio laboratorije kao osnovicu takvih aktivnosti prof. Turk je sa Sveučilišta West Virginia prenio i niz alata za računalno inženjerstvo kao što su bili, na primjer, CAD programi: Spice, CDL (preteča HDL-a, Verilog, iHDL, Merlin), Puzzle (alat za prospoj tiskanih pločica) i niz pomoćnih programa. U međuvremenu je ETF 1968./1969. nabavio računalo IBM-1130 s 64 kB središnje memorije i čvrstim diskom od 1 MB (Slika 2.), čime je omogućeno održavanje nastave programiranja u Fortranu, koju je držao profesor Alfred Žepić.

Slika 2. Računalo IBM-1130 popularno zvano „Pola 12“

Kao začetnik računarstva u Hrvatskoj, prof. Turk je osmislio i organizirao dodiplomski i poslijediplomski studij računarstva, te je bio njegov „spiritus movens“. U periodu od uvođenja računarstva 1978. do prerane smrti 1989. godine, od 24 obranjena doktorata vodio je njih sedam te je bio član u još sedam povjerenstava za ocjenu. Profesor Turk je u izdanju Školske knjige Zagreb objavio pet udžbenika.

1.3. Udžbenici

· Elektronički sklopovi (1971.)

· Arhitektura i organizacija digitalnih računala (1988.)

· Analiza primjenom računala (1978.)

· Računarska grafika (1980.), (2. izdanje 1987.)

· Računarske mreže (1991.)

Udžbenici te brojne skripte i upute za vježbe, zajedno sa suradnicima (materijali). Profesor Turk je vodio veći broj diplomskih i magistarskih radova. Od 1999. godine FER dodjeljuje Nagradu Stanko Turk za najbolje diplomske radove iz područja računarstva.

2. Vođenje i realizacija značajnih projekata iz područja računarstva

Profesor Stanko Turk vodio je niz projekata. Od značajnijih su:

2.1. Nano-sekundni logički sklopovi  (1966./1968).

Projekt u suradnja s Poduzećem Rade Končar, danas Končar-Elektroindustrija d.d., financiran od Republičkog fonda za znanstveni rad.

Projektirani su digitalni moduli s diskretnim poluvodičkim elementima. Moduli su se ožičili u konektorskom okviru (engl. rack), prema potrebi projektirane funkcije korisnika.

2.2. Projekt AKPERS (1969.- 1972.)

Akronim AKPERS: Analiza i kontrola procesa i eksperimenata elektroničkim računskim sistemima. Projekt je financiran od Republičkog fonda za znanstveni rad u suradnji s RIZ Tvornicom poluvodiča – Zagreb i Institutom Rade Končar.

Cilj projekta: automatizirano projektiranje integriranih sklopova.

Rezultati:

- projektirana je grafička stanica-terminal na bazi Tektronix 611 katodne cijevi s pamćenjem (engl. storage tube) (kontrolna jedinica, izlazna jedinica, generator vektora, ispisna memorija, generator znakova)

- izvedena je interaktivna komunikacija s računalom IBM 1130, kao tipičnim računalom za serijsku obradu podataka

- izrađena je programska podrška za automatizirano projektiranje maski integriranih sklopova. Temeljni elementi (tranzistor, dioda, otpornik, …) bili su „objektno“ definirani, odnosno svaki element je bio definiran sa svim maskama što je za to doba bio značajan napredak

- izvedena je kombinacija rada opreme: veza računala IBM 1130 – sučelja SAC od Firme Computer Display Inc. – i grafičke stanice omogućila je interaktivni rad korisnika, što se kasnije zvalo „radna stanica” (engl. workstation)

Izgradnja grafičke stanice je vjerojatno bila rijedak primjer računalnog inženjerstva u Europi. Interaktivne radne stanice pojavile su se na tržištu tek 1980./1982. od firme Apollo Computer/Sun Micro. Program bazično sličan AKPERS-u se pojavio tek 1986. godine. To je bio program GDT – Generator Development Tool, kompanije Silicon Design Lab.

Značaj projekta AKPERS je u tome što je projekt bio deset godina ispred vodećeg razvoja ne samo u Europi, nego i ispred svjetskog razvoja računarsko/elektroničke industrije. Projekt je rezultirao u brojnim člancima na domaćim i internacionalnim konferencijama.

2.3. SRCE

Hodogram projekta

1971. Izrađen idejni projekt Sveučilišnog računskog centra – SRCE

Nositelji idejnog projekta: prof. dr. sc. Uroš Peruško, prof. dr. sc. Stanko Turk, akademik prof. emer. dr. sc. Leo Budin i prof. dr. sc. Božidar Stefanini

1972. Započeo privremeni rad računarske instalacije Univac 1106 u objektu ETF-a u Savskoj ulici 2 u Zagrebu

1974. Računalo Univac 1110 premješteno je u novu zgradu SRCA u Marohnićevoj ulici, Zagreb

1974 – danas, neometan rada centra SRCE na usluzi znanosti i upravi

Tijekom rada centra SRCE, prof. Turk imao je sljedeće odgovornosti:

- voditelj Tehničke komisije za odabir računalne i mrežne opreme

- odgovoran za izgradnju infrastrukture, instalaciju i puštanje u rad opreme

- tehnički direktor (1972.-1976.) sa zaduženjima za izradu idejnog projekta i predsjednik Tehničkog odbora SRCE-a

- odgovoran za realizaciju i nadzor znanstvenih projekata koji se izvode u centru

Instalacijom računarskog centra SRCE-a, sve hrvatske javne institucije, fakulteti i uprava dobivaju po jedan terminal DCT-1000 koji uključuje tipkovnicu i pisač.

2.4. Terminalski koncentrator - multipleksor

Razdoblje realizacija projekta 1976. - 1978.

Projektiran je među-sklop na bazi procesora F8 - Fairchild, koji je zamijenio podsustav papirnate trake (engl. paper track) u Univac-ovom terminalu DCT-100. Taj među-sklop, zajedno sa šesterostrukim multipleksorom, omogućuje priključak šest različitih asinkronih naprava/terminala spojenih na SRCE.

      Time je Zavod dobio šest radnih mjesta: dva grafička, te četiri alfanumerička. Na taj način dobiveni su vrlo korisni i mnogostrani terminali pogodni za oblikovanje nastave uz pomoć računala. Veći dio diplomskih, magistarskih i doktorskih radova je koristilo te terminale. Komunikacijski program je preko kompanije Metlika prodan američkoj kompaniji Mohawk Data Systems – MDS.

2.5. Projekt mikroračunalo – programator EPROM-a razdoblje, god. 1980.-1982.

Projektirano je mikroračunalo na bazi procesora Zilog Z80.

Računalo je korišteno za razne projekte i nastavu, čime je obogaćeno studentsko iskustvo u radu s računarskim sklopovima i sustavima. Na bazi tog mikroračunala i operacijskog sustava CP/M (firme Digital Research, Inc.) složen je razvojni sustav: uređivač teksta, programiranje EPROM-a.  Taj sustav je bio ključan za razvoj projekata koji su slijedili.

2.6. Projekt MINA (upravljačka jedinica alatnih strojeva), razdoblje 1982.-1984.

Akronim: MINA – Modularni industrijski numerički automat

Kao što se iz naziva može razabrati radi se u stvari o upravljačkom računalu namijenjenom upravljanju numerički upravljanih alatnih (obradnih) strojeva, prvenstveno obradnih centara za glodanje i tokarskih strojeva. Sa današnjeg gledišta, kao godinu njenog nastanka najbolje bi bilo odrediti 1985. To je godina kada je još u prototipnoj izvedbi MINA prvi puta bila prezentirana javnosti na Izložbi inovacija, izuma i tehničkih unapređenja - INOVA u Zagrebu.

Struktura, način rada i funkcionalnost računala MINA opisana je u poveznici.

Sustav se sastojao od četiri mikroračunala Z80: tri za nezavisne kontrole rada za svaku os pokreta mehanizma (X, Y, Z) i jedno za nadzor - koordinaciju rada automata. Komunikacija između mikroračunala se odvijala preko poštanskog sandučića (engl. message passing). Programski se provjeravala naredbena sintaksa da se ne ošteti alat i izbjegnu konfliktne instrukcije, npr. 'zaključavanja procesa'. Suradnici na projektu su bili prof. d. sc. Joško Radej, prof. dr. sc. Siniša Srbljić, dipl.ing. Zoran Šoštarić i nekoliko Zavodskih inženjera.

Slika 3. Upravljačko  računalo MINA

MINA na Izložbi ˝Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena˝

U Zagrebu je od 19. lipnja do listopada 1996. godine održana velika izložba na pripremanju koje je radilo više od 300 stručnjaka iz raznih znanstvenih područja diljem Hrvatske. U 42 dvorane MGC Klovićevih dvora kronološki je prikazan povijesni razvoj prirodoslovlja i onih područja koja se snažno oslanjaju na prirodoslovlje: tehničke, medicinske i biotehničke znanosti. Prikaz je polazio od staroga vijeka, preko srednjeg i novog vijeka do obnove Sveučilišta 1874. godine i poslije. Također je predstavljena hrvatska znanost u razdoblju od 1990. – 1995.

Među istaknutim i zaslužnim znanstvenicima na izložbi je bio predstavljen i profesor Stanko Turk kao jedan od promicatelja i utemeljitelja nove znanstvene discipline računarstva. O tome svjedoči uostalom i njegov cjelokupan rad, bilo da se on odnosio na njegovu pedagošku djelatnost, bilo da se radilo o radu na projektima koje je vodio ili pak da je bio sadržan u računarskoj problematici kojom se bavio u svojim znanstvenim radovima. Kao popratni izložak koji  je zorno mogao pripomoći u sagledavanju lika i djela profesora Turka predstavljalo je upravljačko računalo MINA. Upravljačko računalo MINA je po mnogočemu jedinstveno djelo proisteklo iz projekta kojemu je jedan od inicijatora bio i sam profesor Turk. Bio je sa strane ETF-a voditelj projekta pod nazivom Razvoj vlastite upravljačke jedinice za numerički upravljane alatne strojeve.

2.7. Razni mikroprocesorski projekti

- suradnja s RIZ -om (Radio Industrija Zagreb) (1969. - 1973.)

- suradnja s Jugoturbinom Karlovac (1976.-1978.) – programska podrška za Olivetti poslovno mikroračunalo, komercijalne aplikacije: obrada plaća, knjiženje

- projektirana je registarska kasa na bazi procesora M6800, te je uspješno provjerena na tržištu. (1978. – 1980.)

- MIRA – projektiran je i izrađen alfanumerički terminal sa semi-grafičkim svojstvima (1982. – 1984.)

2.8. Projekti u području računarske znanosti i umjetne inteligencije

- “Istraživanja na području informatike, računarskih znanosti i tehnike, te informacijskih znanosti i sustava“. Koordinator projekta prof. dr. sc. Stanko Turk. Razdoblje: 1981-1985.

Podprojekt “71.2.-Arhitektura i organizacija elektroničkih računala i njihova proizvodnja i plasman i povezivanje računarskih sistema“. Koordinator podprojekta Prof.dr.sc. Leo Budin.

Zadatak “71.2.3. Ostvarivanje heterogenih računarskih sustava različite distribuiranosti“. Voditelj zadatka Dr.sc. Žarko Nožica. Zavod za elektroniku, Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zadatak “71.5.4. Numeričko upravljanje“. Voditelj zadatka Mr.sc. Joško Radej. Prvomajska Zagreb, Zagreb, Hrvatska. Novčana potpora Republički SIZ znanosti Hrvatske.

- 1.11.01.- „Istraživanja u računarskoj znanosti s naglaskom na umjetnu inteligenciju i tehničku kibernetiku“. Koordinatori projekta, prof. dr. sc. Stanko Turk, prof. dr. sc. Leo Budin. Novčana potpora Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. Razdoblje: 1986.-1990.

Podprojekt “1.11.01.01-Sustavi znanja i posebni računarski sustavi“. Koordinator podprojekta Prof.dr.sc. Leo Budin.

Zadatak “1.11.01.01.01. Kibernetski aspekti umjetne inteligencije, distribuirani i posebni računarski sustavi“. Voditelj zadatka Prof.dr.sc. Leo Budin. Zavod za elektroniku, Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.

3. Znanstvene i stručne konferencije, citati i javni rad

Profesor Turk je surađivao s brojnim organizatorima konferencijama, kao sudionik i pozvani predavač, te predavao na više sveučilišta. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova (popis radova iz izbora za redovnog profesora, 1972. godine). 

3.1. Stipendija Fulbright

Tijekom akademske godine 1969./1970. prof. Turk boravi na Sveučilištu West Virginia, kao Fulbrightov gostujući profesor. Po povratku započinje izgradnja studija računarstva donošenjem sadržaja predmeta i programskih alata za zasnivanje sedam temeljnih predmeta.

3.2. Eurographics '83

Zaslugom prof. Turka vodeća konferencija iz područja računalne grafike „Eurographics 83” održana je u Zagrebu 1983. pri čemu je prof. Turk predsjedavao konferencijom. Radovi su objavljeni u časopisu Computer Graphics Forum, Vol 2. Issue 3 September 1983. DOI: doi.org/10.1111/j.1467-8659.1983.tb00136.x

Prof. Turk bio je član izvršnog odbora Eurographics ’83 (godine angažmana 1983.-1989).

3.3. MIPRO

Značajan doprinos prof. Turka diseminaciji računarstva kroz višegodišnje aktivno sudjelovanje i vođenje stručne udruge MIPRO.

Predavanja na temu Mikroračunarske porodice Intel, Zilog, Motorola, zbornici radova s konferencije: 1986., 1987., 1988.

Vidljivo je u postupno uvođenje raznih problematika računarstva na konferenciju MIPRO koje su prezentirali brojni autori.

3.4. Citat iz Hrvatske enciklopedije

„Doktorirao je 1962. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu (danas Fakultet elektrotehnike i računarstva), gdje je 1972. izabran za redovnog profesora i gdje je, kao začetnik računarstva u Hrvatskoj, zamislio i organizirao dodiplomski i poslijediplomski studij u području računarskih znanosti. ...“

3.5. Citat iz Republičke nagrade za znanstveno-istraživački rad „Nikola Tesla” (1977.)

(tekst nagrade)

„Dr. Stanko Turk – redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za značajnu znanstvenu djelatnost na području računarske (kompjutorske) znanosti, tehnike i informatike.“

3.6. Citat iz Hrvatske tehničke povijesti - napisao prof. Vladimir Muljević

... „Kao pionir računarstva u nas, zamislio je i organizirao dodiplomski i poslijediplomski studij na području računarskih znanosti na ETF-u.  Posebno se bavio područjem računarske grafike.“ ...

„Početkom 70-tih S. Turk je mnogo pridonio nastojanju da se projektira i izgradi Sveučilišni računski centar – SRCE – u Zagrebu. Njegovim nastojanjem u nastavnom programu Elektrotehničkog fakulteta uvedeno je 1970. godine računarsko usmjerenje. Osim što je predavao na ETF-u u Zagrebu, sudjelovao je i dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na ETF-u u Banjoj Luci i ETF-u u Splitu. Bio je član Republičkog savjeta za informatiku te mnogih domaćih i stranih stručnih društava.“

3.7. Nagrada „Stanko Turk“

Fakultet elektrotehnike i računarstva – FER u Zagrebu 1999. godine utemeljio je godišnju nagradu „Stanko Turk” za najbolji diplomski rad u području računarstva na FER-u. Nagradu je niz godina financirala tvrtka Ring Datacom (Srećko Seljan).

3.8. Citat biblioteke foi.hr

...“Ovaj doajen računarstva (Stanko Turk) za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja.“…

3.9. Citat iz Eurographicsa

... „Our Association, his subject and his country, are the poorer by his passing. He was a loyal friend and a true gentlemen.

Naša Zajednica (t.j. Eurographics), njegova misija i njegova domovina su siromašniji njegovim odlaskom. Bio je privržen prijatelj i pravi gospodin.“...

4. Zalaganje za dodjelu znanstvene discipline računarstva ETF-u

Ovo je jedna od ključnih akcija prof. Turka, kojom je osigurao primat ETF-a nad znanstvenim područjem računarstva, jer je uspio zadržati nostrifikaciju doktorskih disertacija iz područja računarstva na ETF-u.

Naime, 1977. godine je dr. Daniel Gajski sa Sveučilišta u Pennsylvaniji zamolio nostrifikaciju svoje disertaciju. Molba je podnesena Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, koji je preporučio dva fakulteta za tu proceduru: Elektrotehnički fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet, više o prof. Gajskom.

Kao bivši student ETF-a, kandidat je prvo zatražio nostrifikaciju na ETF-u. Tadašnje povjerenstvo za doktorate je odbilo tu molbu, s obrazloženjem da računarstvo nije znanstvena disciplina na ETF-u, ne konzultirajući relevantne zavode fakulteta. Shodno toj odluci dekan je odbio kandidatovu molbu.

Kandidat se uputio na PMF, kao alternativu. Kad je to saznao, prof. Turk je zatražio hitnu konzultaciju s povjerenstvom, te povjerenstvu objasnio da ovim svojim činom predaje računarstvo kao znanstvenu disciplinu drugom fakultetu i time oduzimaju ETF-u prosperitetno znanstveno područje, koje se već više godina kontinuirano njeguje. Zatražio je da se nostrifikacija vrati na ETF.

Kao rezultat stvarnog stanja i ove intervencije, u lipnju 1977. profesor Turk je nostrificirao disertaciju dr. Danielu Gajskom. To je prva izdana a neobranjena doktorska disertacija na EFT-u. Samo godinu dana poslije, 1978. godine Rektorat Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje znanstvenu disciplinu računarstva ETF-u. Iste je godine Dalibor Vrsalović obranio prvi doktorat iz područja računarstva na EFT-u.

Od akademske godine 1995./1996. studij računarstva se upisuje od druge upisne godine.

Zasluge i zaključak

Prof. dr. sc. Stanko Turk je utemeljio računarstvo kao znanstvenu disciplinu na FER-u, bio je pionir računarstva u Hrvatskoj, zamislio je i organizirao dodiplomski i poslijediplomski studij iz područja računarstva na ETF-u, vodio i ostvario značajne projekte iz područja računarstva sa svjetskim referencijama, obranio računarstvo kao znanstvenu disciplinu FER-a, surađivao na brojnim konferencijama, kao sudionik i pozvani predavač, te predavao na više sveučilišta, zasnovao, tehnički vodio i ostvario sa suradnicima projekt računskog centra SRCE.

Reference:

[1] Hrvatska enciklopedija: Stanko Turk https://www.enciklopedija.hr/clanak/turk-stanko

[2] Library.foi.hr: https://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&A=0000001549&H=hlz&E=&V=&lang=en

[3] Predavanje: Povijest razvoja računarstva: https://www.youtube.com/watch?v=ofW9yKW0LtQ

[4] Zadnja prezentacija: kronologija_pp3.ppt

[5] Sažetak nastavnih planova: Nastavni planovi ETF 1-4.

[6] Nastavni planovi ETF 1-4 (Iz SPOMENICE 40. obljetnica Fakulteta 1956-1996). (str. 39.)

[7] Popis publikacija, knjižnica FER-a:  https://www.fer.unizg.hr/zivot_na_fer-u/sredisnja_knjiznica/online_katalog

[8] Kubne i interpolacijske krivulje: kubne krivulje, interpolacijske krivulje.

Tekst pripremili: doc. dr. sc. Darko Degoricija, prof. dr. sc.  Franjo Jović, prof. dr. sc. Joško Radej

Uredila: prof. dr. sc. Željka Mihajlović