U ovom radu dat je prikaz mnogih svojstava koje imaju sustavi digitalnog vodenog žiga za zaštitu trodimenzijskih objekata. Prikazane su značajke najvažnijih algoritama te je načinjena programska implementacija jednog od najnovijih algoritama iz ovog područja. Implementirani algoritam pokazao je vrlo veliku otpornost na uobičajene napade koji se koriste pri pokušajima onemogućavanja dohvata vodenog žiga kao što su poligonska simplifikacija ili umetanje šuma.

Pored toga značajno je primijetiti da je model koji je korišten pri testiranju implementiranog algoritma relativno malen i ima svega nekoliko tisuća vrhova što znači da je broj primitiva koji se koriste za umetanje digitalnog vodenog žiga u takav model jednako tako relativno malen. Iz tog su razloga dobiveni rezultati još vrjedniji.

Tijekom izrade ovog rada otkriveni su i određeni nedostaci implementiranog algoritma, pa je u radu predložena modifikacija algoritma koja navedene nedostatke u najvećoj mjeri uklanja.

Ovaj rad također ukazuje na dva smjera u kojima će se razvoj vodenih žigova u narednom periodu zasigurno odvijati:

1. Omogućavanje bržeg otkrivanja modela koji sigurno nije zaštićen vodenim žigom, bez potrebe za izvođenjem cjelokupnog algoritma. Ovo bi omogućilo izradu web agenata koji bi velikim brzinama mogli pretraživati Internet u potrazi za eventualno ilegalno korištenim modelima.

2. Izrada slijepih otpornih algoritama za zaštitu trodimenzijskih objekata vodenim žigom. Svi u ovom radu opisani otporni algoritmi su ne-slijepi, odnosno zahtijevaju izvorni dokument, dok istovremeno opisani slijepi algoritmi ne pružaju dovoljnu otpornost na napade. Slijepi otporni algoritmi bi sigurno pridonijeli i problemu navedenom pod prvom točkom jer bi se njihovim korištenjem eliminirala potreba za ponovnim uzorkovanjem i registracijom modela koji se ispituje. Kako bi se to ostvarilo nužno će biti probati pronaći multirezolucijski prikaz koji će niskofrekvencijske komponente sačuvati neizmijenjenima i nakon napada na model. Opisani multirezolucijski prikazi bazirani na progresivnim mrežama i Burt-Adelsonovoj piramidi ne mogu garantirati neizmijenjenu grubu mrežu (odnosno niske frekvencije) nakon takvih napada, pa je zbog informacija o frekvencijama nužan i izvorni dokument.

Također je sigurno je da će se u razvoju budućih algoritmi nastojati ostvariti da budu otporni na još veći skup napada i operacija. Koliko će se u tome uspjeti ostaje za vidjeti, ali ako je suditi po brzini kojom se u svega nekoliko godina razvio čitav niz vrlo kvalitetnih algoritama, u uspješnost ne treba uopće sumnjati.