Zaključak

U ovom radu izložen je pregled programirljivog grafičkog sklopovlja, kao i jezika niske i visoke razine.

Opisano je nekoliko gotovih programskih alata koji služe za razvoj i testiranje programa koji se izvode na grafičkom sklopovlju.

Dano je nekoliko primjera programa za sjenčanje koji se izvršavaju na grafičkom sklopovlju, kao i nekoliko cjelovitih programskih primjera (od postavljanja OpenGL-a, do programa za sjenčanje).

Kako grafičko sklopovlje napreduje, ima sve više mogućnosti i sve ga je teže programirati koristeći samo OpenGL i/ili DirectX funkcije. Mnogo lakše je pisati programe u jeziku visoke razine koji se onda izvršava na grafičkom procesoru. Krajnji rezultat je isti (jer se koristi isto sklopovlje), ali je postupak programiranja puno lakši.

Nekoliko godina nakon nastanka programirljivog grafičkog sklopovlja, njegove programirljive mogućnosti uglavnom su se upotrebljavale u računalnim igrama i profesionalim alatima za modeliranje. Te mogućnosti se u najnovije vrijeme koriste i za iscrtavanje interaktivog grafičkog sučelja računala, kao i u CAD sustavima. Sve češća primjena se pronalazi i u poslovima koji nisu vezani isključivo za računalnu grafiku (fizikalne simulacije, prospajanje vodova u mikroelektronici itd.).

Buduća primjena programirljivog sklopovlja može se prepustiti samo mašti. Kako je programirljivo grafičko sklopovlje prilagođeno za rad s vektorima i matricama i ima puno cjevovoda koji rade paralelno, postiže do deset i više puta veći broj računskih operacija u sekundi od centralnog procesora.
Zbog toga je idealno za poslove kao što su šifriranje, dešifriranje, obrada audio signala za telekomunikacijske svrhe, izdvajanje značajki slike u svrhe raspoznavanja uzoraka itd.
Drugim riječima, programirljivo grafičko sklopovlje je idealno za poslove koji se daju paralelizirati, a koje inače slijedno izvršava centralni procesor računala ili grozdovi računala.
Jedna malo bolja programirljiva grafička kartica košta kao jedno prosječno računalo i ima 6 do 8 procesora vrhova, odnosno 16 do 24 procesora fragmenata.
Takva grafička kartica s 24 procesora fragmenata otprilike je ekvivalentna grozdu od 24 računala, samo što je krajnja cijena 24 puta manja ako se algoritam uspije prilagoditi za rad na grafičkoj kartici umjesto na grozdu.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je prednost programirljivog grafičkog sklopovlja višestruka – uz manju konačnu cijenu možemo brže napraviti veći posao.

FER / ZEMRIS / RG / PDF